Psorijaza je dugoročno ( kronično ) oboljenje kože koje uzrokuje da ćelije kože rastu suviše brzo, što rezultira stvaranjem debelih, bijelih, srebrnkastih ili crvenih fleka na koži. Kada je koža zdrava, ćelije kože rastu postepeno i oljušte se otprilike svake 4 tjedna. Nove ćelije kože rastu da zamjene vanjske slojeve kože kako se ovi ljušte. Ali kod psorijaze, nove ćelije kože brzo kreću ka površini u periodima kraćim od sedam dana. Oni grade i formiraju debele nabore na koži.

Ovi nabori variraju u veličini od malih do velikih. Najčešće pojavljuju na koljenima, laktovima, glavi, rukama, nogama, ili donjem dijelu leđa. Psorijaza se najčešće javlja kod odraslih. Ali,može da se pojavi i kod djece i tinejdžera.

Imati psorijazu može biti prilično neprijatno, i mnogi ljudi, naročito tinejdžeri, izbjegavaju plivanje i druge situacije u kojima bi se mogli primijetiti ovi slojevi na koži. Međutim, postoje mnoge vrste liječenja koje mogu pomoći da se psorijaza drži pod kontrolom.

Što izaziva psorijazu?

Stručnjaci vjeruju da se psorijaza javlja kada imuni sistem pretjerano reagira, uzrokujući upalu i ljuštenje kože.

U nekim slučajevima, psorijaza je nasljedna bolest. Istraživači su proučavali velike porodice pogođene psorijazom kako bi saznali kako se ona prenosi s roditelja na djecu i što bi moglo izazvati to stanje.

Ljudi koji imaju psorijazu često mogu primijetiti da im stanje kože postaje gore. Stvari koje mogu da izazovu ovo pogoršanje su: hladna i suva klima, infekcija, stres i suva koža. Također, određeni lijekovi, kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi i lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska ili pojedinih duševnih oboljenja, mogu da „razbuktaju“ psorijazu i učine situaciju mnogo težom.

Pušenje, naročito kod žena, čini veću vjerojatnost da će osoba dobiti psorijazu ili pogoršati trenutnu situaciju, ako je već imate.

Psorijaza nije zarazna. Ne može se prenijeti dodirom sa osobe na osobu.

Koji su simptomi psorijaze?

Simptomi psorijaze pojave se na različite načine. Psorijaza može da bude blaga, sa malim područjima osipa. Kada je psorijaza umjerena ili teška, koža biva upaljena prekrivena crvenim naborima na površini sa labavim, srebrnkastim, ljuštenjem kože. Ako je psorijaza ozbiljna, koža izaziva svrab i prilično je osjetljiva. A ponekad u oblicima u kojim zahvati veća područja kože može biti prilično neprijatna. Nabori, tada, mogu da pokrivaju velike površine kože, kao što su cijela leđa.

Kod nekih ljudi, psorijaza izaziva osjetljive, bolne i otečene zglobove. Ovo se naziva psorijatični artritis. Ova vrsta artritisa može uticati i na nokte – izaziva da se nokti odvajaju, mijenjaju boju, a pod njima se može stvoriti sloj mrtve kože.

Simptomi obično nestaju, čak i bez liječenja, a zatim se vraćaju.

Kako se dijagnosticira psorijaza ?

Liječnik obično dijagnosticira psorijazu  promatrajući promjene na koži, glavi, ili noktima. Ponekad se koristi KOH test da bi se isključile gljivične infekcije. Ali inače, posebni testovi obično nisu potrebni.

Kako se liječi psorijaza?

Većina slučajeva psorijaze su blagi oblici, a tretman počinje sa njegom kože. Ovo uključuje održavanje kože vlažnom sa kremama i losionima.

U nekim slučajevima, psorijazu može biti teško liječiti. Možda će osoba sa psorijazom morati da isproba različite kombinacije tretmana da pronađe ono što djeluje u njenom slučaju. Liječenje psorijaze može da traje cijeli život. Često se može čuti da ju je moguće zaliječiti ali ne i izliječiti.

Što možete da uradite sami u vezi sa psorijazom?

Njega kože kod kuće može da pomogne da se psorijaza drži pod kontrolom. Potrebno je slediti sljedeće savjete:

• Koristite kreme ili losione te kupke koje čine vašu kožu vlažnom.
• Pokušajte kratko sa kratkim izlaganjem suncu zahvaćenih područja kože ili ultraljubičastoj (UV ) svjetlosti.
• Nježno omekšajte i uklonite nabore psorijaze stavljanjem kreme na njih, a zatim pokušajte da ih uklonite. Uklanjanje kožnih nabora može pomoći vašoj koži da upije kreme i losione. Uklonite ih pažljivo, tako da ne iritirate kožu.
• Pratite uputstva za proizvode za kožu i propisane lijekove. Može da potraje neki period dok ne naučite što djeluje kod vas.  Za blage simptome psorijaze, neki alternativni lijekovi, kao što je aloe vera, mogu da smiruju upalu.

Također je važno da izbjegavate ono što može da izazove simptome psorijaze ili pogorša postojeće stanje. Stvari koje treba izbjegavati su:

• Povrede kože. Povrede na koži mogu da izazovu da se psorijaza pojavi bilo gdje na tijelu, uključujući mjesto povrede. Ovo uključuje povrede na noktima ili koži oko noktiju, dok ih skraćujete .
• Stres i anksioznost. Stres može da izazove da se psorijaza iznenada pojavi , ili da se postojeći simptomi pogoršaju.
• Infekcije. Infekcije kao što su upale grla mogu da izazovu pojavu psorijaze, naročito kod djece.
• Određeni lijekovi. Neki lijekovi, kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi, beta blokatori, litij, pogoršavaju simptome psorijaze. Razgovarajte sa svojim liječnikom. Možda postoji neka zamjena koja vam neće štetiti.
• Pretjerano izlaganje suncu. Kratki periodi izlaganja suncu smanjuju psorijazu kod većine ljudi, ali previše sunca može da ošteti kožu i dovede do raka kože. I opekotine od sunca mogu izazvati razbuktavanje psorijaze.
• Alkohol. Upotreba alkohola samo može pogoršati simptome.
• Pušenje. Ako pušite, pokušajte da prestanete. Pušenje, naročito kod žena, čini većom vjerojatnost da ćete dobiti psorijazu ili pogoršati stanje ako već bolujete od nje.